Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod

Srušeno je još jedno vjerovanje da "samo ljudi mogu…". Računalni znanstvenici Lior Shamir i Jane Tarakhovsky s Tehnološkog sveučilišta Lawrence u američkoj saveznoj državi Michigan razvili su program koji analizira umjetničke slike na sličan način na koji ih analiziraju povjesničari umjetnosti te su izvršili pokus koji je pokazao da strojevi mogu nadmašiti neizvježbane pojedince u analizi likovne umjetnosti.

U pokusu je korišteno približno 1 000 slika od 34 poznata umjetnika, a računalni algoritam je analizirao sličnost između njih isključivo na temelju vizualnog sadržaja tih slika, bez ikakvog ljudskog usmjeravanja. Začudo, računalo je izradilo mrežu sličnosti između slikara koja uvelike odgovara viđenju povjesničara umjetnosti.

Računalno generirani dijagram sličnosti između 34 različita slikara koji prikazuje sličnosti između umjetničkih stilova slikara na način na koji ih je računalo automatski obradilo.

Analiza je pokazala da je računalo bilo itekako sposobno uočiti razlike između klasičnog realizma i suvremenih umjetničkih stilova te je automatski razdvojilo slikare u dvije skupine - 18 klasičnih i 16 suvremenih slikara.

Unutar ove dvije široke skupine, računalo je odredilo podskupine slikara koji su pripadali istim umjetničkim pokretima. Primjerice, računalo je automatski smjestilo umjetnike iz kasne renesanse – Rafaela, Leonarda Da Vincija i Michelangela - vrlo blizu jedne drugima. Barokne slikare Vermeera, Rubensa i Rembrandta algoritam je također grupirao zajedno.

Na sličan način, računalni algoritam je zaključio da Gauguin i Cézanne, obojica smatrana postimpresionistima, imaju slične umjetničke stilove, a uočilo je i sličnosti između stilova Salvadora Dalija, Maxa Ernsta i Giorgia de Chirica, koje povjesničari umjetnosti svrstavaju u nadrealističku školu umjetnosti.

Sve u svemu, računalo je automatski proizvelo analizu koja se uvelike slaže s utjecajnim poveznicama između slikara i umjetničkih pokreta onako kako ih definiraju povjesničari i kritičari umjetnosti.

Dok prosječni nestručnjak obično može uočiti jasnu razliku između suvremene umjetnosti i klasičnog realizma, ipak ima poteškoća s uočavanjem razlika između blisko povezanih škola umjetnosti, primjerice između rane i kasne renesanse ili između manerizma i romantizma.

Pokus je izvršen računalnom obradom 4 027 numeričkih deskriptora slikovnog konteksta svake slike – ti brojevi kvantitativno odražavaju sadržaj slike u smislu teksture, boje i oblika. To računalu omogućuje da prikaže vrlo mnogo aspekata vizualnog sadržaja i da koristi prepoznavanje uzoraka i statističke metode za otkrivanje kompleksnih uzoraka sličnosti i razlika između umjetničkih stilova te da zatim kvantificira prepoznate sličnosti.

Preuzeto: http://www.skole.hr/veliki-odmor/tehnologija?news_id=7639