Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga, pozivajući vlade, međunarodne i nevladine organizacije na provođenje aktivnosti za podizanje javne svijesti o ovom problemu. Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, započinje svjetska kampanja "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama", koja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava, čime se simbolično ističe da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava.

Ujedinjeni narodi su 1999. godine taj datum službeno potvrdile kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama te kao sjećanje na brutalni atentat koji je 1981. godine izvršen nad sestrama – političkim aktivisticama u Dominikanskoj Republici

Ključne činjenice:  

• Nasilje nad ženama je kršenje osnovnih ljudskih prava i veliki zdravstveni problem,
• Nedostatan je pristup obrazovanju i davanja prilike ženama da napreduju,
• U zajednicama koje su povezane s nasiljem nad ženama uglavnom je niski socijalni status stanovnika,
• Nasilje u obitelji od strane intimnih partnera je jedan od najčešćih oblika nasilja nad ženama.
• Sve učestalije seksualno uznemiravanje i zlostavljanje od strane autoriteta (na radnim mjestima, fakultetima…)

Činjenica da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta fizički zlostavljana po jedna žena, govori dovoljno o ozbiljnosti problema

Što je nasilje?

Prema procjenama brojnih organizacija svaka 5 žena koja živi u vezi je najmanje jednom preživjela tjelesno nasilje.

Nasilje je svaka upotreba sile, zastrašivanje i manipuliranje drugom osobom s ciljem da se ta osoba kontrolira.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prepoznaje četiri oblika nasilja u obitelji:

Tjelesno nasilje

Tjelesno nasilje Zakon definira kao primjenu fizičke sile bez obzira je li za posljedicu imala tjelesnu ozljedu ili ne.
U tjelesno nasilje ubraja i  tjelesno kažnjavanje i ponižavajuće postupanje prema djeci u odgojne svrhe.
Važno je napomenuti da Obiteljski zakon prepoznaje dužnost roditelja da pravodobno obavijesti nadležne institucije o svakom postupanju prema djetetu koje narušava djetetovu dobrobit pa tako i o nasilnom ponašanju partnera/ice prema djetetu. U slučaju da roditelj to ne učini sud će roditelju oduzeti pravo da živi s djetetom i odgaja ga ili će roditelja lišiti roditeljske skrbi.
Djeca mogu biti izložena nasilju bilo da su žrtva nasilja i bilo da su svjedoci nasilja koje se događa među roditeljima, ili drugim članovima obitelji.

Psihičko nasilje

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji definira psihičko nasilje kao svaki oblik  prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Ovdje je uključeno i  verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili grubo verbalno uznemiravanje. Moguće je biti izložen psihičkom nasilju preko svih sredstava za komuniciranje (mobilna komunikacija, telefonski pozivi...)  ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način. Prijetnje, uvrede, vrijeđanje, psovanje može biti preneseno i putem treće osobe.
Izoliranje osobe ili ugrožavanje slobode kretanja Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji definira kao uhođenje i uznemiravanje.

Odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnose se na:

• ženu i muškarca u braku, te njihovu djecu
• ženu i muškarca u izvanbračnoj zajednici te njihovu djecu
• srodnike u ravnoj lozi (roditelji, djeca, baka, djed, unuci, praunuci...)
• srodnici u pobočnoj lozi zaključno s trećim stupnjem (brat, sestra, dijete i brat i sestra roditelja - ujak, ujna, teta tetak, djeca roditelja i djeca brata i/ili sestre  roditelja - sestrična, bratić)
• osobe koje imaju zajedničku djecu (bez obzira jesu li živjeli ili žive li zajedno)
• srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici (brat i sestra muža i žene - šogor, šogorica)
• skrbnika/cu i štićenika/cu
• udomitelja/icu, korisnika/cu smještaja u udomiteljskoj obitelji i članove njihovih obitelji dok takav odnos traje.