Tijekom nastavne godine u Industrijsko-obrtničkoj školi Slavonski Brod provedeno je istraživanje o navikama igranja videoigara među učenicima prvih i drugih razreda trogodišnjih strukovnih programa. Istraživanje je osmislila i provela nastavnica matematike Marijana Zarožinski u suradnji s učenicima 2.b razreda, koji su sudjelovali u odabiru teme, izradi anketnog upitnika, planiranju provedbe i obradi rezultata. U istraživanju je sudjelovalo 90 učenika prvih i drugih razreda. Svi ispitanici bili su muškog spola, a broj učenika prvih i drugih razreda bio je podjednak. Cilj istraživanja bio je ispitati koliko vremena učenici provode igrajući videoigre, koje vrste igara preferiraju te kakve stavove imaju o utjecaju videoigara na svakodnevni život. Rezultati su prikazani u nastavku.
Ovakav rezultat pokazuje da učenici uglavnom nemaju izrazito negativan stav prema igranju videoigara, ali dio njih ipak prepoznaje mogućnost da pretjerano igranje može imati određene posljedice.
Rezultati pokazuju da većina učenika igra umjereno te da dugotrajno svakodnevno igranje nije uobičajeno među ispitanicima.
Najpopularnije su sportske igre (FIFA, NBA 2K), nakon kojih slijede akcijske igre poput Call of Dutyja i Fortnitea. Dio učenika preferira RPG igre, dok su horor i strateške igre znatno manje zastupljene.
Dobiveni rezultati očekivani su s obzirom na dob ispitanika i činjenicu da su svi sudionici bili učenici strukovnih zanimanja.Posebno je zanimljiva velika popularnost sportskih simulacija.
Velika većina učenika odgovorila je da ne želi postati YouTuber ili streamer. Manji broj učenika nije siguran, dok samo nekoliko učenika smatra da bi se željeli baviti takvim zanimanjem. To pokazuje da većina učenika videoigre doživljava kao oblik zabave, a ne kao buduću karijeru.
Zaključno, provedeno istraživanje pokazalo je da su videoigre sastavni dio slobodnog vremena učenika prvih i drugih razreda trogodišnjih strukovnih zanimanja. Većina učenika igra umjereno, najčešće do tri sata dnevno, a videoigre prvenstveno doživljavaju kao oblik zabave i opuštanja. Najpopularnije su sportske i akcijske igre, dok manji broj učenika preferira druge žanrove. Većina ispitanika ne smatra da videoigre značajno usporavaju razvoj mozga te nikada nije izostala iz škole zbog igranja. Također, iako dio učenika vjeruje da je moguće ostvariti uspjeh ili zaradu kroz videoigre, većina ih ne planira postati profesionalni igrači, streameri ili kreatori sadržaja. Rezultati upućuju na zaključak da učenici uglavnom koriste videoigre odgovorno i umjereno te ih ponajprije vide kao način opuštanja i razonode nakon svakodnevnih obveza.